Rast bruto domaceg proizvoda (BDP) u prvom tromjesecju premašila ocekivanja analiticara
Hrvatsko gospodarstvo poraslo je u prvom tromjesecju ove godine 2,5 posto na godišnjoj razini, što je brže nego u prethodnom kvartalu i više od ocekivanja analiticara. Rastu je najviše doprinijela osobna potrošnja
Prema prvoj procjeni koju je u srijedu objavio Državni zavod za statistiku (DZS) bruto domaci proizvodu prvom ovogodišnjem tromjesecju ubrzao je realnu godišnju stopu rasta na 2,5 posto (prema originalnim podacima), što je iznad ocekivanja analiticara. Ipak, prema sezonski prilagodenim podacima, godišnji rast BDP-a u promatranom tromjesecju usporio je na 1,5 posto godišnje što potvrduje usporavanje gospodarstva, navode analiticari Raiffeisena. U odnosu na prethodno tromjesecje stopa rasta iznosila je 0,2 posto.
“Iako realni BDP raste, sezonski prilagodeni podaci pokazuju sporiji rast. Razlog tome je uzlet za Uskrs koji se ove godine dogodio u prvom kvartalu, dok je u protekle dvije godine potpadao pod drugi kvartal“, rekao je Marko Krištof, ravnatelj DZS-a.
DZS revidirao je i povijesne podatke na godišnjoj razini za razdoblje od 2000. – 2016. pri cemu je najveca promjena zabilježena u 2016. godini: realna godišnja stopa rasta revidirana je sa 3,2 na 3,5 posto.
Osobna potrošnja glavni generator rasta
Usporedno gledano, rast Hrvatske je drugo tromjesecje za redom niži u odnosu na prosjecnu stopu rasta EU 28. U prvom kvartalu ove godine realna, sezonski prilagodena stopa rasta u EU 28 iznosila je 2,4 posto. Od nas su lošiji jedino Rumunjska i Ujedinjeno Kraljevstvo.
U skladu s ocekivanjima pozitivan doprinos rastu hrvatskog gospodarstva došao je od strane svih komponenti domace potražnje. Najveci doprinos rast dala je najznacajnija sastavnica BDP-a, osobna potrošnja, koja je u promatranom razdoblju zabilježila ubrzanje realnog godišnjeg rasta na 3,9 posto. Rastu osobne potrošnje doprinijeli su poboljšanja na tržištu rada te rast raspoloživog dohotka potpomognutog priljevima od turizma, navode analiticari Raiffeisena.
Državna potrošnja je u prvom kvartalu 2018. usporila realni godišnji rast na 2,8 posto, što je vjerojatno rezultat nastavka fiskalne discipline.
Analiticari Raiffesena isticu da ohrabruje nastavak godišnjeg rasta bruto investicija u fiksni kapital – trinaesto tromjesecje zaredom. Rast je u razdoblju od sijecnja do ožujka ubrzao na 3,6 posto, iz cega se može naslutiti bolje korištenje sredstava iz fondova Europske unije.
Skromna industrijska proizvodnja i izvoz
S druge strane, utjecaj izvoza na BDP u prvom tromjesecju bio je negativan po prvi put od 2013. godine. Nakon snažnog usporavanja godišnje stope rasta izvoza roba u prethodnim tromjesecjima, u prvom ovogodišnjem tromjesecju robni izvoz pao je za 1,5 posto. Rast izvoza usluga usporio je na 2,1 posto. Pri tome je ukupan realni rast izvoza roba i usluga zabilježio negativnu godišnju stopu rasta od 0,5 posto, navode analiticari Raiffeisena.
Uz rast uvoza roba za 4,5 posto te uvoza usluga za 11,2 posto podržanih rastom izvoza usluga te domace potražnje, uvoz roba i usluga rastao je po stopi od 5,5 posto. Pri tome još jedanput jasno dolazi do izražaja visoka uvozna ovisnost domaceg gospodarstva koja vecim dijelom proizlazi iz niske konkurentnosti, upozoravaju analiticari Raiffeisena.
Bruto dodana vrijednost prema proizvodnoj metodi takoder je ubrzala s godišnjom stopom rasta: prema originalnim podacima BDV je rastao 1,9 posto. Ubrzanje gospodarske aktivnosti primjetno je u preradivackoj industriji (+1,3%) te informacijama i telekomunikacijama (+4,8%). U skladu s rastom investicija, gradevinarstvo bilježi ubrzanje rasta na 2,1 posto. Naposljetku, najveci doprinos pozitivnim kretanjima BDV-a zabilježen je u djelatnosti trgovine na malo i veliko cija je bruto dodana vrijednost viša za 4,1 posto godišnje.
Poljoprivreda je nakon dva niska tromjesecja krenula u blagi oporavak. Pozitivna je i industrija koja je porasla 0,8 posto. Zamjetno je smanjenje u djelatnosti financijskih usluga, dok je osiguranje pozitivno.
Prognoza: realni godišnji rast 2,3 posto
Sasvim je izvjesno, procjenjuju analiticari Raiffeisena, da ce glavni nositelj rasta i u narednim tromjesecjima ostati osobna potrošnja gdje pokazatelji poslovnog optimizma u trgovini i uslugama te pokazatelji pouzdanja i povjerenja potrošaca pokazuju uzlazni trend.
U suprotnom smjeru zasigurno ce djelovati skromni rezultati u kretanju industrijske proizvodnje i izvoza koji su dijelom i posljedica usporavanja gospodarske aktivnosti na hrvatskim izvoznim tržištima.
Na razini 2018. analiticari Raiffesena ostaju pri prognozi o realnom godišnjem rastu gospodarstva od 2,3 posto. Njihova predvidanja ostaju izložena pozitivnim rizicima osobito ako Hrvatska zabilježi još jednu rekordno uspješnu turisticku sezonu što bi utjecalo na snažniji rast izvoza usluga te snažniju osobnu potrošnju od prvotnih ocekivanja.
Bitniji odmak od njihovih prognoza pritom je obuzdan jacim uvozom koji ce u takvom scenariju umanjivati pozitivne učinke izvoza usluga i potrošnje. S druge strane, investicije, osobito javne, ostaju kolebljiva i teško predvidiva komponenta ovisna o sposobnosti odnosno uspješnosti povlacenja sredstava iz fondova EU.